TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA

DIPLOMSKI RAD

Agronomski i prehrambeno-tehnološkifakultet

Sveučilišta u Mostaru

BiskupaČule bb, 88 000 Mostar, BiH

Znanstvenopodručje:Biotehničke znanosti

Znanstvenopolje:Nutricionizam

Nastavnipredmet:Dijetoterapija

Temarada:je prihvaćenana 62. sjedniciZnanstveno –nastavnog vijećaodržanoj 30. 03. 2021. godine

Mentor/ica:dr.sc. Ines Banjari, izv. prof.

Pomoć pri izradi: Nevena Ćorić, mag. Ing.

Znanje o jodu i njegovom utjecaju na organizam

Monika Pavlović, 476/DS

Sažetak:

Jod je mikronutrijent koji je neophodan za normalan rad štitne žlijezde i izgradnju hormona štitnjače. Poremećaji funkcije i bolesti štitnjače su u porastu i to s većom pojavnošću u žena, i s većim rizikom za obolijevanje sa starosnom dobi. Etiologija bolesti štitnjače vrlo je kompleksna te nema ni jasnih smjernica u pogledu prehrane za oboljele. Ipak, oboljele je neohodno educirati o izvorima joda i goitrogena u hrani kako bi se izbjeglo posezanje za alternativnim i često neprovjerenim informacijama, koje mogu imati i fatalne posljedice. Zadatak ovog rada bio je ispitati znanje o izvorima joda u prehrani među osobama s poremećajem funkcije štitnjače. Provedeno je opažajno istraživanje putem anonimnog upitnika u kojem je sudjelovalo ukupno 53 ispitanika, od kojih njih 47 ima dijagnosticiranu bolest štitnjače (sve žene). Hipotireozu ima 58,5 % ispitnika a 11,3 % ima hipertireozu. S obzirom na stanje uhranjenosti, pretilih je 9,4 %, s povećanom tjelesnom masom 26,4 % a pothranjenih je 5,7 %. S druge strane, u prethodna tri mjeseca 27,7 % ispitanika je smršavilo a 21,3 % se udebljalo. Ispitanici uz bolest štitnjače imaju dijagnozu još neke autoimune bolesti (34,0 %), a slijede kardiovaskularne bolesti, uključujući hipertenziju i dislipidemije (27,7 %). Analizom semikvantitativng upitnika o učestalosti konzumacije hrane koja je bogat izvor joda i goitrogena utvrđeno je da ispitanici konzumiraju puno ribe (2,36 ± 5,69 porcija/dan), a jednako tako koriste sol koja je prirodno bogata jodom (morska sol, 48,9 %), odnosno obogaćenu jodom (kamena sol 38,3 %) i to u značajnim količinama (21,3 % koristi više od 5 grama soli na dan). Međutim, ispitanici nemaju dovoljno znanja o spojevima koji ometaju apsorpciju joda što je vidljivo iz visokog dnevnog unosa biljne hrane koja je bogata goitrogenima (5,09 ± 7,69 porcija/dan).

Ključneriječi: jod; bolesti štitnjače; sol; goitrogeni; semikvantitativni upitnik o učestalosti konzumacije joda i goitrogena

Rad sadrži:    32 stranica

15 slika

3 tablica

                          1 prilog

34 literaturnih referenci         

Jezikizvornika: hrvatski

SastavPovjerenstvazaobranu:

1. prof. dr. sc. Ines Banjari                            mentor
2. prof. dr. sc. Anita Ivanković član
3. prof. dr. sc. Višnja Vasilj član

Datum obrane:22. listopad 2021.