TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA

DIPLOMSKI RAD

Agronomski i prehrambeno- tehnološki fakultet

Sveučilišta u Mostaru

Biskupa Čule bb 88000 Mostar BiH

Znanstveno područje:     Biotehničke znanosti

Znanstveno polje:           Agronomija

Nastavni predmet:           Ljekovito i aromatično bilje

Tema rada:                       je prihvaćena na sjednici Fakultetskog vijeća održanoj 2022.g.

Mentor:                            Danijela Petrović, izv. prof.

Pomoć pri izradi:             Danijela Petrović, izv. prof.

TRADICIONALNA UPOTREBA SAMONIKLIH BILJAKA NA

PODRUČJU GRADA ŠIROKI BRIJEG         

Danijela Grbešić  3101999157647          

SAŽETAK: Danas se izraz „samoniklo“ ili „divlje“ bilje primjenjuje za ono koje bez čovjekova utjecaja raste u prirodi, a svojim svojstvima može pozitivno utjecati na zdravlje ljudi i životinja. Pojmu se suprotstavljaju „kultivirane biljke“ koje su nastale ljudskim djelovanjem, poput uzgoja ili selekcije. Domestifikacija samoniklih biljaka je proizašla iz sakupljanja divlje hrane koja se služila za preživljavanje. Samoniklo bilje podijeljeno je na zeleno divlje povrće, biljke s jestivim plodovima, biljke s jestivim podzemnim dijelovima, čajno i začinsko bilje. Većina začinskog i čajnog bilja smatra se samoniklim, dok neke druge vrste poput korjenastog povrća smatraju kultiviranim. Glavni cilj provedenog istraživanja je bio, putem online ankete uvidjeti koliko ljudi danas zapravo poznaju i upotrebljavaju samoniklo jestivo bilje. Upitnik je sadržavao 23 pitanja, a proveden je na 100 ispitanika. Rezultati upitnika su pokazali da nažalost, većina ispitanika rijetko sakuplja samoniklo bilje, te također da se tradicionalna znanja i recepti sve manje koriste. Od navedenih vrsta, najčešće se sakupljaju maslačak, kopriva, kadulja, kuke i glog, a ostale vrste u manjih postotcima. Od dijelova biljke, najviše njih koristi listove i nadzemne dijelove u obliku čajeva. Veliki postotak ispitanika, se slaže s tim da je potrebno više ulagati u informiranje i edukacije o samoniklom bilju.

Ključne riječi: samoniklo jestivo bilje, kultivirano bilje

Rad sadrži:30 stranice, 23 grafa, 14 referenci

Jezik izvornika: Hrvatski

Sastav povjerenstva za obranu:

1. dr. sc. Danijela Petrović, izv. prof.
2. dr.sc. Višnja Vasilj, izv. prof.
3. dr.sc.Ivan Ostojić, red. Prof.
4. Anita Ivanković, Ph.D., Associate Prof. (substitute member)

Datum obrane: 10.11.2022.