STUDENT: MILE PAŽIN

MENTOR:PROF. DR. SC. ADRIJANA FILIPOVIĆ

NASLOV RADA(2018):UTJECAJ PRIMJENE BIOSTIMULATORA I BAKTERIZACIJE NA PRINOS

GRAŠKA (Pisum sativum L.)

Sažetak:
U Hercegovini se ostvaruju relativno niski prinosi graška, iako postoje povoljni agroekološki
uvjeti za uzgoj ove termofilne kulture,kao i interes tržišta. Kao rješenje za ovaj problem
graška ogleda se u primjeni smijernica za integriranu proizvodnju graška te suvremenih
spoznaja o gnjojidbi i mikrobnoj biotehnologiji od kojih se očekuje ekološki
prihvatljiva,održiva a i na kraju ekonomski opravdana proizvodnja. Nekontrolirana uporaba
umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu, intezivan uzgoj biljke(monokulture), te
učestalo korištenje mehanizacije, dovelo je do narušavanja biološke aktivnosti tla te njegove
plodnosti. Provedbom ovog istraživanja očekivala se efikasnost bakterizacije sa kvržičnim
bakterijama i primjena poboljšivača tla na vegetativni rasti prinos graška(Pisum sativum L.).
Dvofaktorijalni poljski proveden je u proljeće 2018 na obiteljskom poljoprivrednom
gospodarstvu, a pokus je postavljen po metodi slučajnog bloknog rasporeda u četiri
ponavljanja, a uključivani su tretmani sa i bez biostimulatora, te tretmani sa i bez kvržičnih
bakterija. Promatrana su morfološka svojstva(broj mahuna po biljci, masa mahune, visina
stabljike, broj kvržica po korijenu) te je utvrđen tržni prinos mahuna. Rezultati su pokazali da
prosječni prinos graška kultivara Čudo Amerike je značajno veći prilikom primjene
kombinacije mikorizacije i primjene biostimulatora, čak za 21 % u odnosu na kontrolnu
varijantu, dok pojedinačni učinak mikorize ili primjene biostimulatora pokazuje niži prinos za
oko 11% u odnosu na najviši ostvareni 1134,3 g/m 2 u kombinaciji. Sličan rezultat prati i masa
mahune, gdje je najveća masa ostvarena u kombiniranoj varijanti od 9,67 g, što je za 42% više
u odnosu na masu mahune ostvarenu u kontrolnoj varijanti i za oko 12% više u odnosu na
pojedinačne učinke mikorize i primjene biostimulatora na masu mahune. Broj mahuna je
pokazao statistički značajno veće rezultate za oko 48% na varijanti sa primijenjenom
kombinacijom i pojedinačno primijenjenim biostimulatorima u odnosu na kontrolu, dok je
primjena mikorize pokazala značajno manji broj mahuna za 31% u odnosu na najveće
ostvarene rezultate (6,73 i 5,87). Visina stabljike se pokazala u svim varijantama pokusa
značajno različitom. Visina stabljike je bila najveća na kombiniranoj varijanti sa prosjekom
od 55,63 cm, zatim je slijedi varijanta sa primijenjenim biostimulatorima od 49,78 cm, potom
varijanta sa primijenjenim mikorizama od 46,16 cm i najnižu stabljiku je imala kontrolna
varijnata od 35,97 cm. Broj kvržica je također između varijanti pokazao značajna variranja,
gdje je najveći broj ostvaren na kombiniranoj varijanti i varijanti sa primijenjenim
mikorizama, dok su za 78% niži broj kvržica u prosjeku ostvarile varijante sa primijenjenim
biostimulatorima i kontrolna varijanta.
KLJUČNE RIJEČI: grašak, kvržice, bakterije, prinos, biostimulatori