TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA
DIPLOMSKI RAD
Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet
Sveučilišta u Mostaru
Biskupa Čule bb, 88 000 Mostar, BiH

Znanstveno područje: Biotehničke znanosti
Znanstveno polje: Agronomija
Nastavni predmet: Vinogradarstvo 2
Tema rada: je prihvaćena na 37. sjednici Fakultetskog vijeća održanoj 20.12.2017. godine
Mentor: dr. sc. Viktor Lasić, doc.

Utjecaj različitih količina vode za navodnjavanja na urod i kvalitetu grožđa sorte Kujundžuša
Slaven Kukavica, 294/DS

Sažetak: Na području Imotske krajine vinova loza se uzgaja od antičkih vremena i uvijek je
vinogradarstvo bila jedna od najvažnijih poljoprivrednih, ali i gospodarskih grana ovog kraja.
Pretpostavlja se da su vinovu lozu u Imotsku krajinu donijeli stari Rimljani koji su tu osnovali
nekolicinu naselja, iako je moguće da se vinova loza uzgajala i prije dolaska Rimljana, tj. da
ju je uzgajalo Ilirsko pleme Delmati koji su živjeli između ostalog i na području današnje
Imotske krajine, a bili su u doticaju s Grcima koji su među prvima širili vinovu lozu po
Mediteranu. U Imotskom vinogorju je pod vinogradarskim površinama 900 ha zemljišta, a
nekad (80-ih godina 20.stoljeća) se ta brojka kretala oko 2.000 ha. Najrasprostranjenija sorta u
vinogorju je autohtona sorta Kujundžuša, koja zauzima 90 posto svih vinogradarskih
površina. Kujundžuša daje harmonična, lagana i lepršava vina s blagom mineralnošću i
nježnim voćnim tonovima. Nakon usporedbe 10 trsova u moštu kod sorte Kujundžuša na
lokalitetu Luka u Imotskom vinogorju u dvije godine praćenja (2016./2018.) pokazalo se da je
utjecaj navodnjavanja takav da smanjuje postotak šećera, pH vrijednost, dok povećava
kiseline.

Ključne riječi: vinova loza, sorta Kujundžuša, navodnjavanje, šećeri, ukupne kiseline, pH mošta