IN MEMORIAM

Kad umire čovjek, umire dio svijeta

i zemlja postaje teža

iskusnija

i ljudskija

i veća za jednu ranu

i dublja za jednu jamu

Jure Franičević Pločar

Prof. dr. sc. VLADIMIR TRNINIĆ, (Teslić, 1938. – Mostar, 2025.).

Nedavno nas je napustio istaknuti znanstvenik, agroekonomski stručnjak i sveučilišni profesor Vladimir Trninić. Rođen je u Tesliću u radničkoj obitelji, gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je završio u Doboju, a na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu diplomirao je 1961. godine. Postdiplomski studij i magisterij završio je 1966. na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu, a u Sarajevu je 1980. godine doktorirao s temom iz oblasti ekonomike agrara. Glavno polje njegova rada tijekom radnoga vijeka, kako u znanosti, gospodarstvu, tako i na edukativnom planu, bila je ekonomika agrara i ruralni razvoj, u čemu je dao značajan doprinos agraru Hercegovine i šire. Znanstveno i stručno usavršavanje obavio je u Zagrebu, Francuskoj (Paris-Grignon) i Nizozemskoj (Wageningen).

Nakon završetka studija radio je kao predavač na Višoj poljoprivrednoj školi u Mostaru (1963.-1966.), a zatim na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu (1966.-1968.). Nakon toga gotovo cijeli svoj radni vijek do umirovljenja radio je i djelovao u Mostaru na različitim rukovodećim funkcijama. U 1969. godini zapošljava se u Istraživačko razvojnom centru Hepoka (IRC) na Buni i postaje prvi direktor te znanstvene institucije.  Koncem 1971. godine prelazi u Autoremont Mostar kao komercijalni direktor gdje radi do 1975. Potom se ponovo zapošljava u IRC-u u kojemu 1976. do 1982. obnaša dužnost direktora. Kada je 1980. godine nakon sveobuhvatnih integracijskih procesa stvoren konglomerat APRO Hercegovina, dvije dotadašnje znanstvene institucije IRC i Duhanski institut formirale su 1981. godine Istraživačko razvojni institut (IRI) kao jedinstvenu poljoprivrednu znanstvenu i stručnu instituciju Hercegovine, u kojoj je dr. Trninić bio prvi direktor, a 1982. do 1986. radio je kao rukovodilac Odjela za ekonomiku. Potom je prešao u Zavod za razvoj privrede, gdje je osnovao Institut za razvoj privrede i bio njegov rukovodilac do 1989. godine. Nakon toga je kratko (1989.-1992.) radio u Institutu zaštite na radu u Sarajevu, da bi se 1993. zaposlio u HEPOK-u u Mostaru kao direktor razvoja. U 1993.godini imenovan je pomoćnikom ministra poljoprivrede u Vladi HR Herceg-Bosne i tu je funkciju obavljao do 1997.

Kada je 1994. godine u okviru Sveučilišta u Mostaru osnovan Agronomski fakultet, dr. Trninić je kao već dokazani agroekonomski stručnjak angažiran za predavača na grupi agroekonomskih predmeta. Od 1997. prelazi u stalni radni odnos na Agronomskom fakultetu gdje je stekao zvanje redovitog profesora i brojnim generacijama budućih agronoma prenosio i usadio znanja o ekonomici agrara. Poseban doprinos, kao direktor IRC-a, dr. Trninić je dao u organiziranju, za hercegovački agrar veoma važnih skupova, među kojima su: Prvi simpozij florikulture Jugoslavije, Savjetovanje o eskoriozi, veoma opasnoj bolesti vinove loze, Savjetovanje o stočarstvu brdsko-planinskog područja. Bio je član stručnog povjerenstva koje je radilo elaborat za priznavanje zaštite zemljopisnog podrijetla vina Žilavka Mostar, a Žilavka je u bivšoj državi bila prvo kontinentalno vino koje je dobilo zaštitu kao vrhunsko, odnosno čuveno vino.

Objavio je veliki broj znanstvenih i stručnih radova, a posebno se istakao u izradi različitih projekata, elaborata, studija i investicijskih programa. U svom znanstvenom i stručnom radu mnogo se bavio istraživanjem obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, o čemu je 1981. godine objavio zapaženu knjigu Ekonomika seljačkih gazdinstava, koja je 2004. doživjela drugo izdanje. Bio je član više strukovnih udruga, a bio je također aktivno uključen u društveno-politički život Mostara i BiH. Za svoj dugogodišnji predan i svestran rad dobio je više priznanja i odličja.

Neka mu je vječna slava i hvala za sve što je učinio za hercegovački agrar, kako u znanstvenom i stručnom, tako i u nastavno-obrazovnom pogledu.

Prof. dr.sc. Jure Beljo

Prof. dr. sc. Željko Šuman