STUDENTICA: ANTEA MAMIĆ

MENTORICA: IZV. PROF. DR. SC. KATICA ARAR

NASLOV ZAVRŠNOG RADA (2019.): POVIJEST NASTANKA BOTANIČKIH VRTOVA U EUROPI

SAŽETAK:  Botanički vrtovi su od samih početaka vezani za obrazovanje i liječenje. Njihova osnovna namjena mijenjala se i prilagođavala potrebama društva i vremena u kojem su djelovali. Oni su dokument kulture nekog naroda i vremena u kojem su nastali, te izraz duhovne potrebe čovjeka. Botanički vrtovi imaju dugu tradiciju, no tek je zadnjih nekoliko godina porasla svijest o vrtovima, te njihovom očuvanju. S obzirom da sve više vrsta biljaka izumire, ovakvi vrtovi su nam potrebi za očuvanje biljnih vrsta, osobito onih ugroženih. Najstariji poznati vrtovi Starog svijeta građeni su prije više od 4 000 godina u Egiptu i Mezopotamiji oko hramova i u sklopu vladarskih palača, gdje su imali ritualno značenje. U svijetu postoji više od 2 500 botaničkih vrtova, a mi ćemo se osvrnuti na povijest njihova nastanka, na najstariji botanički vrt, te bitne botaničke vrtove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Botanički vrt u Padovi, star preko 450 godina, smatramo izvornim botaničkim vrtom; predstavlja rađanje znanosti, znanstvene razmjene i svjesnost odnosa prirode i kulture. U  Hrvatskoj je površinom od 4,7 ha i sadržajem s više od 6500 vrsta najveći Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ostali botanički vrtovi su: Botanički vrt ljekovitog bilja »Fran Kušan« osnovan 1947., vezan uz Farmaceutski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; botanički vrt na Zavižanu na Velebitu osnovan 1967., Školski botanički vrt Pedagoške akademije u Splitu osnovan 1951., botanički vrt na otoku Lokrumu kraj Dubrovnika osnovan 1959., i Biokovski botanički vrt Kotišine osnovan 1984.. U Bosni i Hercegovini poznat je botanički vrt ''Zemaljski muzej BiH'' u Sarajevu koji je najstarija moderna, kulturna i naučna ustanova zapadnog tipa u zemlji.

KLJUČNE RIJEČI: botanički vrtovi, obrazovanje, liječenje