STUDENT: NIKOLA BRAJKOVIĆ

MENTOR: DOC. DR. SC. PERICA BULIĆ

NASLOV ZAVRŠNOG RADA: DIREKTNO RODNI HIBRIDI

SAŽETAK: Izravno rodni hibrid je sorta dobivena izravnim ukrštanjem sorte koja pripada vrsti Vitis vinifera s drugom vrstom roda Vitis (hibridi prve generacije). Vinova loza (Vitis vinifera) je kultivirana vrsta raširena po cijelom svijetu, ali je ponajprije kultura umjerene klimatske zone. Vinova loza ima slabu otpornost na pepelnicu i plamenjaču (uobičajene bolesti u našim uvjetima uzgoja). Jedan od ciljeva selekcije jest dobijanje otpornijih vrsta. U tom se smislu koriste križanja s drugim vrstama unutar roda Vitis. Dobra podloga za vinovu lozu trebala je ispunjavati osnovne uvjete: da je otporna na filokseru, da podosi određene količine vapna u tlu, da je prilagodljiva uvjetima sredine (klima i tlo), da ima dobru sposobnost ukorjenjivanja i da ima dobru srodnost prema sortama domaće loze. Najznačajnije podloge za vinovu lozu su: 1. Američke vrste roda Vitis i njihove selekcije - američke vrste koje su prihvaćene kao lozne podloge u Europi su: Vitis riparia, Vitis rupestris, Vitis berlandieri. 2. Američko-američki križanci - postoje 3 podskupine: Vitis riparia x Vitis rupestris, Vitis berlandieri x Vitis riparia, te Vitis berandieri x Vitis rupestris. 3. Europsko-američki križanci - iz selekcijskih serija nastalo i više samorodnica, ili tzv. direktno rodnih hibrida - “direktora”, a najznačajnija je Chasselas (V.vinifera) x Vitis berlandieri 41 b Millardet et de Grasset. Direktoriji su direktno rodni hibridi američke vinove loze. Dakle, riječ je o direktnom rodu i zato je nazvan direktorom. Dospjeli su u naš kraj krajem 1880-ih radi obnove hrvatskih vinograda poharanih uslijed napada filoksere i peronospore. 4. Kompleksni križanci - navodimo samo one koji i danas postoje, a to su: Solonis x Riparia 1616 Couderc i Fercal.

KLJUČNE RIJEČI: vinova loza, direktno rodni hibridi, direktori, križanci, filoksera