TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA
DIPLOMSKI RAD
Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet
Sveučilišta u Mostaru
Biskupa Čule bb, 88 000 Mostar, BiH

Znanstveno područje: Biotehničke znanosti
Znanstveno polje: Nutricionizam
Nastavni predmet: Prehrambena biokemija
Tema rada: je prihvaćena na 97. sjednici Znanstveno –nastavnog vijeća održanoj 11. 03. 2025.
godine
Mentor/ica: dr. sc. Marijana Marković Boras, doc.
Pomoć pri izradi: asist. Dragana Pušić, spec. med. biok. i lab. dijag.

Određivanje glikemijskog indeksa tradicionalnih bosanskohercegovačkih pita

Iva Slišković, 603

Sažetak U ovom radu istražene su vrijednosti glikemijskog indeksa (GI) i glikemijskog opterećenja (GO)
tradicionalnih bosanskohercegovačkih pita: bureka, sirnice i krompiruše. S obzirom na to da se pite često
konzumiraju u svakodnevnoj prehrani, a njihove vrijednosti nisu poznate, cilj je bio utvrditi njihov utjecaj na
glikemijski odgovor organizma. U istraživanju su sudjelovale studentice sa Sveučilišta u Mostaru prema
standardiziranoj metodi ISO 26642:2010. Kao referentna namirnica korištena je otopina glukoze, a uzorci krvi
uzimani su u vremenskim intervalima do 120 minuta nakon konzumacije ispitivane namirnice. Na temelju
dobivenih vrijednosti izračunat je GI i GO za svaku vrstu pite. Rezultati su pokazali da burek ima najniži
glikemijski indeks (GI = 36,04 ± 14, 92), dok je kod sirnice vrijednost bila viša (GI = 55,03 ± 24,09), a najviši
GI zabilježen je kod krompiruše (GI = 65,59 ± 19,65). Sličan obrazac uočen je i za GO, najniža vrijednost
izmjerena je kod bureka (GO = 17,97 ± 7,88), zatim kod sirnice (GO = 27,38 ± 11,87), dok je krompiruša imala
najveće opterećenje (GO = 33,74 ± 11,56). Statistička analiza potvrdila je značajnu razliku u GI između bureka i
krompiruše (p = 0,009), dok razlike između sirnice i ostale dvije pite nisu bile statistički značajne (p = 0,056
između bureka i sirnice; p = 0,414 između sirnice i krompiruše). Slični rezultati dobiveni su i za GO, utvrđena je
značajna razlika između bureka i krompiruše (p = 0,009), dok se sirnica nije značajno razlikovala ni od bureka (p
= 0,082) ni od krompiruše (p = 0,320). Zaključeno je da sastav nadjeva ima presudan utjecaj na glikemijski
odgovor: punjenja bogata bjelančevinama i mastima (meso, sir) rezultiraju nižim GI i GO, dok škrobna punjenja
(krumpir) dovode do viših vrijednosti. Rezultati doprinose boljem razumijevanju nutritivnog profila tradicionalnih
jela te mogu poslužiti u kreiranju prehrambenih preporuka, osobito za osobe s povećanim rizikom od dijabetesa i
metaboličkog sindroma.
Ključne riječi: glikemijski indeks, glikemijsko opterećenje, burek, sirnica, krompiruša
Rad sadrži: 51 stranica
22 slike
15 tablica
38 literaturnih referenci

Obr_MSc_4

Jezik izvornika: hrvatski
Sastav Povjerenstva za obranu:
1. dr. sc. Anita Ivanković, red. prof.

Predsjednik

2. dr. sc. Marijana Marković Boras, doc.

član-mentor

3. dr. sc. Anita Lalić, izv. prof.

Član

4. dr. sc. Marina Ćurlin izv. prof.

zamjena člana

Datum obrane: 3. listopada, 2025.