TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA

DIPLOMSKI RAD
Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru Biskupa Čule bb 88 000 Mostar BiH
Znanstveno područje:
Biotehničke znanosti
Znanstveno polje:Prehrambeno inženjerstvo
Nastavni predmet:
Ljekovito i aromatično bilje
Tema rada:
je prihvaćena na 70. sjednici znanstvenog - vijeća održanoj 25.03.2022.
Mentor:
Dr.sc.Danijela Petrović, izv. prof.
Pomoć pri izradi:
Dr. sc. Danijela Petrović, izv. prof.

POZNAVANJE I UPOTREBA SAMONIKLOGA JESTIVOGA BILJA

Sara Galić 1602999155654

SAŽETAK: Danas se izraz „samoniklo“ ili „divlje“ primjenjuje na biljke ili biljne vrste koje spontano rastu u samoodržavajućim populacijama izvan kultiviranih područja, na rubovima polja, u šumama, na travnjacima i u močvarnim područjima, te mogu postojati neovisno o izravnoj ljudskoj aktivnosti (Borelli i sur., 2020.). Prema namjeni i načinu upotrebe Grlić je samonikle jestive biljke podijelio na više skupina. Najveću skupinu čini raslinje koje služi kao zeleno povrće. Važno mjesto zauzimaju biljke s jestivim plodovima (uglavnom šumsko voće) i biljke sa jestivim podzemnim dijelovima (korjenasto povrće). Njima treba još dodati i začinsko i čajno bilje. Ima divljeg bilja s jestivim sjemenkama, pa i s jestivim cvjetovima ili cvjetnim pupoljcima. Glavni cilj ovog provedenog istraživanja je bio, putem online ankete uvidjeti koliko ljudi zapravo poznaju i upotrebljavaju u svojoj prehrani samoniklo jestivo bilje. Upitnik je proveden uz poštivanje načela znanstvene etičnosti (preambula upitnika, anonimnost postupka) na 100 ispitanika. Upitnik je sadržavao 22 pitanja. Rezultati upitnika su pokazali da ispitanici smatraju da bi mogli puno bolje poznavati samoniklo jestivo bilje, takoĎer kako ga često ne upotrebljavaju u svojoj prehrani, no da bi htjeli. Većina njih koristi samoniklo jestivo bilje do jedanput mjesečno nabavljajući ga najčešće na tržnicama ili
specijaliziranim trgovinama. Jedna od poražavajućih činjenica je bila da većina njih nikada nije skupljala bilje, ali pozitivno je to što su upoznati sa tim koliko je samoniklo jestivo bilje zdravo, te je upravo to glavni razlog njihovog konzumiranja. Ispitanici su se najviše složili s tvrdnjom koja glasi “Potrebno je ulagati u informacije i edukaciju o samoniklom bilju”, te je to upravo jedna od najljepših strana provedene ankete.

Ključne riječi:
Samoniklo jestivo bilje,rasprostranjenost i značenje bilja, otrovnost, samoniklo jestivo bilje kao funkcionalna hrana, bioaktivni sastojci, sakupljanje, čuvanje i sušenje bilja,anketa.

Rad sadrži:
32 stranice, 22 grafa, 18 referenci
Jezik izvornika:
Hrvatski
Sastav Povjerenstva za obranu:
1.
dr. sc. Danijela Petrović, izv. prof.
Član- mentor
2.
dr. sc. Anita Ivanković, izv.prof.
Predsjednica
3.
dr. sc. Višnja Vasilj, izv. prof.
Članica
4.
dr. sc. Paulina Šaravanja, docent
Zamjena člana
Datum obrane:
21. srpnja 2022.

Kontakti

Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru
Biskupa Čule bb 88000 Mostar BiH
Tel.: +387 (0) 36 337 102,
Fax.: +387 (0) 36 337 105,
Studentska služba: +387 (0) 36 337 100,
Email: aptf@sum.ba, referada@aptf.sum.ba

Računi fakulteta

Žiro račun (KM):  
3381302271314953
UNICREDIT BANK d.d. MOSTAR

Devizni račun: 
SWIFT UNCR BA 22; 
IBAN: BA 393381304831854411;

ID: 4227088130064

Žiro račun Studenskog zbora (KM):  
3381302231566875

Go to top