Prof. dr. sc. Renata Kazimierczak iz Poljske je u četvrtak 05.09.2024. na Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, održala predavanje na temu Hrana iz ekološkog uzgoja - aspekti kvalitete, sigurnosti i zdravlja. Profesorica se osvrnula na trenutne probleme sa rastućom populacijom i zdravom hranom. Brzim rastom stanovništva u XX. i XXI. stoljeću, bili smo vrlo ponosni na uspjeh intenziviranje poljoprivrede koja bi mogla osigurati dovoljno hrane za rastuću ljudsku populaciju. Međutim, u određenom smo trenutku shvatili da s brojem ljudi većim od 8 milijardi masovna globalna proizvodnja hrane postala je glavna prijetnja našem prirodnom okolišu, uzrokujući mnogo problema. To pokazuje snažnu potrebu za održivijim alternativama, pa se pojavio organski uzgoj biti jedna od takvih alternativa. Prema regulativi EU, ekološka proizvodnja temelji se na isključivo prirodni inputi, ne dopušta sintetička gnojiva i pesticide niti GMO. Također poštuje dobrobit životinja. Štoviše, organska obrada hrane temelji se samo na prirodnim dodacima hrani. Takav prirodni organski sustav dobiva sve više povjerenja proizvođača i potrošača u okolici globus. Sektor raste i zbog toga potrošači žele kupovati organsku hranu ekološka pitanja kao i dobrobit životinja i okus, ali glavni razlog za većinu potrošači su zdravlje. Organsku hranu doživljavaju kao zdrav izbor za sebe i svoje obitelji.

Također spominju kvalitetu i sigurnost hrane, jasno vezanu uz zdravlje. Prema najvećem sustavnom pregledu i meta-analizi provedenoj na Sveučilištu Newcastle u UK, uzimajući u obzir više od 600 radova, organsko voće i povrće sadrži do 69% više polifenola u usporedbi s onima koji nisu organski proizvedeni i karakterizira ih 48% niže koncentracije teškog metala – kadmija. Štoviše, učestalost otkrivanja ostataka pesticida bio mnogo veći u konvencionalnom voću i povrću nego u organskom. Meta-analiza potvrđeno je da organsko mlijeko sadrži 50% više korisnih omega-3 masnih kiselina i 40% više buranske kiseline (prirodni CLA= cis 9 trans 11 izomer) u usporedbi s konvencionalnim mlijekom. Organsko mlijeko također u prosjeku sadrži više željeza, prirodnih izomera vitamina E i karotenoida, ali manje joda. U slučaj analize mesa provedene za sve vrste zajedno pokazao je manje zasićenih masti (osobito miristinska i palmitinska kiselina) i značajno više PUFA i omega 3 masti u organskom mesu. Stoga je važno pogledati što se stvarno događa kada ljudi konzumiraju organsko naspram ne-organske namirnice. Broj takvih studija koje se bave utjecajem organske hrane na zdravlje vrlo je ograničen, ali sada znate nekoliko njih. Prema njima, konzumacija organskog povrća od strane trudnica žena je povezano s manjim rizikom od preeklampsije, konzumacijom organskog povrća i cjelovitog Organska prehrana trudnica povezana je s manjom učestalošću hipospadije u djece. I konzumacija organskih mliječnih proizvoda od strane dojilja i male djece povezana je s nižim rizik od ekcema. Ovi su rezultati dodatno potvrđeni u nedavno objavljenoj studiji o velikom skupina francuskih potrošača. Prema ovoj studiji, redovita konzumacija organske hrane bila je povezano sa značajno manjom ukupnom pojavnošću raka, uključujući posebno rak dojke u postmenopauzi i sve vrste limfoma. Za ne-Hodgkinov limfom razlika je bila ogromna – učestalost ove bolesti u skupini „organskih potrošača” dosegnula je 14% učestalosti opažene u skupini „konvencionalnih potrošača”. Rezimirajući prikazane rezultate možemo reći: da – postoje neki dokazi da organska hrana. Konzumacija bi mogla pozitivno utjecati na zdravlje. Sigurno smanjuje izloženost pesticidima, povećava unos korisnih fenola, može povećati reakciju imunološkog sustava, ali također može smanjiti rizik od nekih vrsta raka kao i stanja poput preeklampsije ili hipospadije. Potrebno je više istraživanja kako bi se istražili drugi mogući učinci.

Prezentacija