Utemeljenje Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru

Unatoč golemim razaranjima sveučilišnih objekata te stalnoj opasnosti za život studenata i nastavnika, Sveučilište u Mostaru nije prekidalo svoje aktivnosti tijekom ratnih godina (1992-1995). Na temelju ranije prihvaćenog plana razvoja Sveučilišta kao gospodarskog i kulturnog središta tadašnje Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, sredinom devedesetih dolazi i do otvaranja novih fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta. Cijeneći kako trenutno stanje u poljoprivrednoj i prehrambenoj proizvodnji šire regije Herceg-Bosna zahtijeva veću primjenu znanja i novih tehnologija, samim time i visokoobrazovan stručni kadar, a imajući u vidu kako na širem području od Save pa do Jadranskog mora u to vrijeme nije bilo niti jednog agronomskog fakulteta, skupina profesora s tadašnjeg Agronomskog instituta pokrenula je inicijativu o utemeljenju agronomskog fakulteta pri Sveučilištu u Mostaru. Duboko uvjereni u društveno ekonomsku opravdanost toga čina, članovi radne skupine u sastavu: prof. dr. sc. Jakov Pehar, prof. dr. sc. Ivan Kolak, prof. dr. sc. Mile Delić, doc. dr. sc. Željko Šuman i mr. sc. Srećko Jelčić u travnju 1994. godine pripremaju Elaborat o opravdanosti osnivanja Agronomskog fakulteta u Mostaru. 

Na temelju ovog dokumenta, Senat Sveučilišta u Mostaru na svojoj sjednici održanoj 1. studenoga 1994. Donosi Odluku o utemeljenju Agronomskog fakulteta čime je omogućen nastavak dugogodišnje tradicije obrazovanja u poljoprivredi. Fakultet je odmah počeo s radom, a službeno je registriran rješenjem Višeg suda u Mostaru broj U/S.9/98. Od toga vremena uistinu počinje pomnogo čemu novo razdoblje u dugogodišnjoj tradiciji obrazovanja u poljoprivredi - s radom počinje prvo visoko javno učilište u sastavu Sveučilišta u Mostaru koje izvodi sveučilišne studije, znanstveni i visokostručni rad u području agronomije.

Novoutemeljeni Agronomski fakultet smješten je u zgradu bivšeg Đačkog doma u kojoj se već nalazio Agronomski institut sa svojim laboratorijima. Uz skromna ulaganja opremljen je kvalitetan učionički prostor koji je uz postojeće i novoopremljene laboratorije omogućio početak nastavnog procesa. Prva generacija od trideset sedam studenata upisana je već u akademskoj 1994./1995. godini na studij Općeg smjera koji je predstavljao sintezu više disciplina iz oblasti poljoprivrede u trajanju osam semestara uključujući praktikum, laboratorije i terensku nastavu. Ono što je posebno značajno jeste činjenica kako je studentima bivšeg mostarskog Odjeljenja voćarsko-vinogradarskog odsjeka Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu, koji zbog izbijanja  rata nisu uspjeli okončati studij, pružena mogućnost verificiranja dotadašnjeg studija i stupnja svršenosti odnosno u konačnici svršetak visokoškolskog obrazovanja. Prvi nastavni plan i program Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u potpunosti je bio usklađen s referentnim studijem na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Zahvaljujući razumijevanju i potpori tadašnjeg dekana referentnog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Franje Tomića, te angažmanu profesora i suradnika zagrebačkog fakulteta, ali postojećih kadrova Sveučilišta i Agronomskog instituta, od početka je osiguran kvalitetan nastavni proces na novoutemeljenom fakultetu u Mostaru čiji je prvi dekan bio prof. dr. sc. Jakov Pehar, a prodekan prof. dr. sc. Mile Delić. Istovremeno s izvođenjem nastavnog procesa sveučilišnih studija, odabrana jezgra znanstvenika okupljena na Agronomskom fakultetu osmišljeno prilazi i pokretanju znanstveno-istraživačkog rada te uspostavljanju i jačanju suradnje sa svim visokoškolskim institucijama za izobrazbu u poljoprivredi. Studenti prve generacije Agronomskog fakulteta slušali su više disciplina iz oblasti poljoprivrede koje su klasificirane u tri zasebne, ali međusobno povezane skupine predmeta: predmeti općih, zajedničkih i specifičnih stručnih programskih osnova. Nastavni proces izvodio se putem predavanja, vježbi, seminara, konzultacija, stručne prakse i ekskurzija te terenskih posjeta kao načina stjecanja praktičnih znanja. Nakon položenih svih propisanih ispita i ispunjenih obveza koje proizlaze iz četverogodišnjeg studija, student je pristupao izradbi i obrani diplomskog rada.

U povijest Fakulteta zlatnim slovima upisano je ime Blagice Bilić, studentice prve generacije studenata Agronomskog fakulteta, koja je 25. listopada 1999. godine pod mentorstvom prof. dr. sc. Jakova Pehara obranila diplomski rad na temu Rezano vijeće, njegova proizvodnja i primjena te time stekla zvanje diplomirane inženjerke agronomije općeg smjera. Vremenom se nastavni plan i program mijenjao, nadopunjavao i prilagođavao potrebama domaće poljoprivredne prakse. Promjene su pratile razvoj poljoprivredne znanosti i proizvodnje u regiji i svijetu, ali i održavale želju znanstveno-nastavnog osoblja Fakulteta za prilagodbom studijskih programa najnovijim spoznajama kako bi studenti i budući stručnjaci u potpunosti bili spremni za posao koji ih očekuje. Usporedno s promjenama nastavnog plana i programa, iz godine u godinu povećavao se i broj studenata zbog čega je nekadašnji prostor u zgradi bivšeg Đačkog doma postao pretijesan za narasle potrebe Fakulteta koji je na toj lokaciji bio limitiran brojem i veličinom pojedinih prostora posebice praktikuma, laboratorija i predavaonica.

Nova stranica u razvoju Agronomskog fakulteta otvorena je 2004. godine, preseljenjem u novu  vlastitu zgradu koja je izgrađen donacijama Vlade Republike Hrvatske. Korisna površina fakultetskoga prostora je 1.518 metara četvornih laboratorijskoga, učioničkoga i drugih prostora čime su stvoreni bolji uvjeti ne samo za izvođenje nastavnog procesa nego i uvjeti za znanstveno-istraživački i stručni rad.

Preustroj prema zahtjevima Bolonjske deklaracije

Bolonjska deklaracija, kao temeljni europski dokument kojim se želi postići harmonizacija i promicanje kvalitete europskog visokoškolskog obrazovanja, značajno je obilježila preobrazbu Agronomskog fakulteta. Sukladno reformi visokog obrazovanja, Fakultetsko je vijeće na svojoj 63. sjednici održanoj 21. siječnja 2005. prihvatilo preustroj studijskih programa prema ovoj deklaraciji i strukturi 3+2+3 što uključuje preddiplomski studij u trajanju od tri godine, diplomski studij u trajanju od dvije godine i poslijediplomski, doktorski studij u trajanju od tri godine. Uvođenjem preddiplomskih i diplomskih studija studentima je omogućeno ranije stjecanje prvostupanjske diplome i ranije zapošljavanje, što je jedan od ciljeva reforme visokoobrazovanog sustava u Europi.

Novi studijski programi koji se temelje na promicanju europske dimenzije u visokom obrazovanju i doprinose mobilnosti studenata i nastavnika, upisuju se od akademske 2005./2006. godine na sveučilišnom studiju Agronomije. Na preddiplomskom sveučilišnom studiju Prehrambene tehnologije, koji je nastao kao odgovor na rastuće potrebe tržišta za ovom vrstom visokostručnog kadra, ali i kao rezultat želje da se na Fakultetu zaokruži proces obrazovanja mladih stručnjaka i budućih proizvođača hrane, studenti se upisuju od 2007./2008. akademske godine kada Fakultet mijenja ime u Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru. Zahvaljujući razumijevanju i potpori tadašnjeg dekana referentnog Prehrambenotehnološkog fakulteta u Osijeku, prof. dr. sc. Srećka Tomasa te angažmanu profesora i suradnika osječkog fakulteta, ali i postojećih domaćih kadrova, od početka je osiguran kvalitetan nastavni proces na novoutemeljenom studiju Prehrambene tehnologije. Dobivanjem suglasnosti za izvođenje diplomskog studija, od akademske 2012./2013. godine studentima je omogućen nastavak obrazovanja i na diplomskom studiju Prehrambene tehnologije. Kako je ponekad teško približiti ljude studiju, Fakultet je 2006. godine krenuo u proces približavanja studija ljudima. Reagirajući na sve učestalije zahtjeve s terena, akademske 2006./2007. godine uz suglasnost Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa Županije Posavske pokrenut je dislocirani izvanredni dodiplomski stručni studij Agronomije u Odžaku koji je kao takav egzistirao četiri godine. Na zahtjev Hercegbosanske županije i uz suglasnost županijskog Ministarstva znanosti, prosvjete, kulture i športa isti je studij akademske 2009./2010. Godine pokrenut i u Livnu. Od 2008. godine Fakultet raspolaže vlastitim pokusnim poligonom u Rodoču, površine 213 ha na kome se provodi redovita praktična nastava, ali i znanstvena istraživanja iz područja agronomije i zaštite okoliša u kojima pored djelatnika Fakulteta sudjeluju i studenti koji dio dobivenih rezultata istraživanja koriste za završne odnosno diplomske radove.

Znanjem do uspjeha 

Tijekom dvadeset godina svoga postojanja s različitim ustrojstvima i pod različitim nazivima, Fakultet je obrazovao brojne stručnjake poput diplomiranih inženjera agronomije (visoka stručna sprema, stupanj stručnosti VII/1) i inženjera agronomije (viša stručna sprema, VI/1 stupanj stručnosti), prvostupnika i magistara agronomije i prehrambene tehnologije, ali i magistara znanosti na poslijediplomskom studiju. Kroz nastavni proces Fakulteta prošlo je 2.060 studenata, veliki dio njih diplomirao je i stečeno znanje prenio u praksu. Od osnutka do danas na Agronomskom i prehrambeno- tehnološkom fakultetu ukupno je diplomirao 897 studenata sveučilišnih studija. Dio njih nastavio je svoje školovanje za stjecanje zvanja magistra ili doktora znanosti na ovom fakultetu ili na drugim fakultetima i sveučilištima u BiH i inozemstvu. 

Poslijediplomski magistarski studij na Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Mostaru u svibnju 2010. prva je uspješno okončala Senka Bunoza, diplomirana inženjerka agronomije koja je pred Povjerenstvom u sastavu prof. dr. sc. Marko Ivanković, prof. dr. sc. Željko Šuman i prof. dr. sc. Marko Matić obranila magistarski rad na temu Ekonomika proizvodnje grožđa i vina na obiteljskom gospodarstvu PVR Vinko Džaja Ljubuški čime je stekla akademsko zvanje i čast magistre biotehničkih znanosti. Od tada do danas na Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Mostaru, nakon završetka poslijediplomskog studija, u akademsko zvanje i čast magistra biotehničkih znanosti promovirano je ukupno sedam pristupnika.

Zahvaljujući domaćim znanstvenicima s uspješnim akademskim karijerama te pomoći kolegica i kolega s referentnih fakulteta iz Republike Hrvatske, Fakultet je ulagao u obrazovanje vlastitih mladih i perspektivnih nastavnika i suradnika. Rezultat takvog rada je dvadeset dvoje nastavnika i suradnika koji su tijekom ovih dvadeset godina stekli zvanje i čast doktora biotehničkih znanosti u različitim znanstvenim poljima i granama. Svi su oni pokazatelj prave vrijednosti onoga što djelatnici Fakulteta rade i daju u obrazovanju mladih naraštaja poljoprivrednih stručnjaka, a ujedno su i neprocjenjivi izvor informacija o mogućnostima daljnjega poboljšanja rada Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta.

Naši dekani i prodekani 

U dvadeset godina postojanja Fakulteta dužnost i čast dekana obavljali su: prof. dr. sc. Jakov Pehar u dva navrata (1994.-1996. i 2000.-2004.), prof. dr. sc. Miroslav Arapović (1996.-2000.), prof. dr. sc. Marko Matić (2004.-2006.), prof. dr. sc. Stanko Ivanković (2006.-2013.),

U istom razdoblju dužnost i čast prodekana obavljali su: prof. dr. sc. Mile Delić (1994.-1999.), prof. dr. sc. Ivan Kolak (1999.-2000.), prof. dr. sc. Ivan Bogut (1999.-2000.), prof. dr. sc. Ivica Bošnjak (2000.-2004.), prof. dr. sc. Marko Matić (2000.-2004.), doc. dr. sc. Stanko Ivanković (2004.-2006.), doc. dr. sc. Zrinka Knezović (2006.-2010.) i doc. dr. sc. Radica Ćorić (2010.-2013.).Od 2006. godine uvedena je i dužnost prodekana za znanost i međunarodnu suradnju koju je do 2010. Godine uspješno obnašala prof. dr. sc. Dijana Vego, a potom i doc. dr. sc. Adrijana Filipović (2010.-2013.).