Dana 29.10.2023. godine u Zagrebu u 92. godini života preminuo prof.dr.sc. Ivo Miljković istaknuti znanstvenik, lirik, povjesnik i domoljub. 

Profesor Miljković rođen je 2. travnja 1932. godine u Trnovici kod Dubrovnika, a osnovnu je školu i gimnaziju završio u Zagrebu. Na Poljoprivredno-šumarski fakultet, poljoprivredni odsjek, upisuje 1952. godine, gdje je diplomirao 1956. u redovnom roku kao prvi student svoje generacije.

Prvo uposlenje nalazi u Poljoprivrednoj stanici u Čakovcu 1957. u svojstvu referenta za voćarstvo, vinogradarstvo, vinarstvo i vođenje laboratorija za kontrolu plodnosti tla, gdje započinje znanstveni rad. Isti kasnije nastavlja prelaskom u Zavod za voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, gdje je od 1. veljače 1958. godine postavljen za asistenta na predmetu Opće voćarstvo.

Četiri godine kasnije, 1962. upisuje poslijediplomski studij na Međunarodnom centru za visoke studije poljoprivrede Sredozemlja (Centre International de Hautes Etudes Agronomiques Méditerranées), najprije u Bariju (Istituto Agronomico Mediterraneo), a potom u Montpellieru (Institut Agronomique Méditerranéen), gdje je sve ispite položio najvišim ocjenama te napisao i obranio magistarski rad. 

Nakon uspješno završenog poslijediplomskog studija boravi kratko u Grčkoj, kao stipendist OECD-a iz Pariza, a potom dovršava i brani doktorsku disertaciju naslova „Istraživanje morfologije i rasprostiranja korijenove mreže bresaka u različitim tlima“.

U zvanje docenta na predmetu Opće voćarstvo izabran je u ožujku 1972. godine, za izvanrednog profesora 1977. godine, za redovitog profesora 1982. godine, a za redovitog profesora u trajnom zvanju 1987. Prof. dr. sc. Ivo Miljković predavao je brojne predmete vezane za voćarstvo, vinogradarstvo, tloznanstvo i hranidbu bilja na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, Agronomskom fakultetu u Mostaru, Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku i Veleučilištu u Požegi.

Profesor Miljković bio je i suosnivač Agronomskog fakulteta u Mostaru i Veleučilišta u Požegi.

Široko i temeljito obrazovan, mogao je predavati više srodnih kolegija. Nastavi i studentima poklanjao je veliku pažnju. Njegova su predavanja studenti redovito pohađali i rado slušali. Mnogi agronomi u proizvodnji i danas se sjećaju profesora Miljkovića kao vrsna učitelja, pedagoga i prenositelja novijih aktualnih znanstvenih spoznaja.

"Ponekad je bilo teško razlučiti kada je učitelj, kada lirik, a kada povjesnik", zapisali su njegovi učenici. Često je toliko zanosno predavao, tako se poetski izražavao i povijesno naslanjao na veličine svojih uzora akademika Mihovila Gračanina i prof. dr. sc. Nikolu Šermana.

Profesor Miljković je uživao ugled vrlo dobrog i odgovornog nastavnika, jer osim što je suvereno vladao nastavnim gradivom uspijevao je svojom pedagoškom sposobnošću i vještinom, biranim riječima razložno i zanimljivo plijeniti pozornost studenata. U više anketa, u kojima su studenti ocjenjivali nastavnike, prof. Miljković je dobivao najveći broj bodova.

Pod njegovim vodstvom otvorena su dva postdiplomska studija za znanstveno usavršavanje iz voćarstva na kojima je kasnije i predavao, baš kao i na poslijediplomskim studijima iz: Pčelarstava, Poljoprivredne mehanizacije i Ekonomike poljoprivrede.

Bio je mentor 20 uspješno obranjenih magistarskih radova i 12 doktorskih disertacija. Jedanaest doktora kojima je bio mentor postali su sveučilišni profesori (5 u Hrvatskoj, 1 u Sloveniji, 1 u Srbiji, 2 u Bosni i Hercegovini i 2 na Kosovu). Prof. Miljković bio je član u više povjerenstava za obranu magistarskih i doktorskih radova. Posebno treba istaći da je bio voditelj preko 200 diplomskih radova. Zahtijevao je uvijek da spona između njega i studenata bude znanje. Borio se da znanstvena istina bude put kojim će se kretati buduće generacije agronoma. Bio je vrlo aktivan u izradi studija i projekta za podizanje voćnjaka i pratećih objekata, uputa za postupke s voćem od berbe, preko skladištenja do potrošača.

Često je na terenu i preko elektronskih medija održavao predavanja za poljoprivredne proizvođače. Osim u objavljivanju znanstvenih i stručnih radova puno je pisao stručno popularne članke u Gospodarskom listu i Gospodarskom kalendaru, časopisu More i drugima stručno popularnim časopisima i dnevnicima. Samo u Gospodarskom listu od 1957. godine objavio je preko 300 stručno popularnih članaka. Radio je za emisije obrazovnog programa HRT Zagreb „Slušaj kako zemlja diše“, „Poljoprivrednoj emisiji“ itd.

Održavao je predavanja za poljoprivredne proizvođače, što je činio donedavno. Ukupno je održao preko 200 terenskih predavanja. Napisao je i upute za procjenu šteta od tuče i niskih temperatura, a i održavao seminare za agronome osiguravajućih društava bivše države. Velika je aktivnost profesofa Miljkovića zabilježena u Hrvatskom agronomskom društvu, Matici hrvatskoj i Hrvatskom leksikografskom zavodu Miroslav Krleža.

U Hrvatskom agronomskom društvu je duže od 20 godina obnašao dužnost predsjednika odbora za izdavačku djelatnost. U tom razdoblju bio je urednik 9 knjiga. Prof. Miljković je gotovo četiri desetljeća bio glavni i odgovorni urednik časopisa Agronomski glasnik. Osnivač je prvog hrvatskog znanstvenog časopisa iz voćarstva Pomologia Croatica, kojem je bio urednik 15 godina. Osim toga bio je urednik časopisa Bilten Poljodobra, koji je izlazio sve do reorganizacije društvenih poljoprivrednih dobara. Bio je član redakcije časopisa: Acta Horticulturae u Bruxelles-u, Pomologia Croatica, Poljoprivredna znanstvena smotra, Jugoslavensko voćarstvo (u Čačku), Sjemenarstvo, Biljna zaštita, Poljoprivreda (u Osijeku), Agronomski glasnik, Bilten Poljodobra i drugih. Bio je recenzent brojnih knjiga sa tematikom iz voćarstva i srodnih disciplina.

Za svoj rad u Hrvatskom agronomskom društvu imenovan je časnim članom, a dodijeljena mu je i nagrada Zlatni Klas HAD-a. U Matici hrvatskoj bio je 25 godina predsjednik odjela za poljodjelstvo. Kao dugogodišnji član Matice hrvatske i predsjednik odbora za poljodjelstvo održao je više predavanja i napisao stručne članke. U Hrvatskom leksikografskom zavodu Miroslav Krleža bio je članom Uređivačkog vijeća za poljodjelstvo. Napisao je i recenzirao velik broj članaka iz poljodjelstva u izdanjima: Opći leksikon, Hrvatski leksikon, Biografski leksikon i Hrvatska enciklopedija. Godine 1982. bio je izabran za prodekana za znanstveni rad, na kojoj se dužnosti nalazio tri godine. Obnašao je i druge odgovorne funkcije na Agronomskom fakultetu.

Bio je predstojnik Zavoda za voćarstvo, pročelnik Voćarsko-vinogradarsko-vinarskog odsjeka, predsjednik znanstvenog vijeća Instituta za voćarstvo, vinogradarstvo, vinarstvo i vrtlarstvo, zatim član povjerenstva za znanstveni rad, odbora za doktorate i odbora za poslijediplomski studij. Prof. Miljkoviću Hrvatski državni sabor dodijelio je 1998. godine nagradu za životno djelu u području biotehničkih znanosti.

Na Saboru hrvatskih voćara 1978. prof. Miljković je jednoglasno izabran za prvog predsjednika novoosnovanog Hrvatskog voćarskog društva koje je s njim na čelu organiziralo i održalo više znanstveno stručnih savjetovanja o aktualnim problemima voćarske proizvodnje u Hrvatskoj. 

Profesor Miljković bio je članom velikog broja međunarodnih i domaćih znanstvenih društava te redovni je član Akademije poljoprivrednih znanosti itd.

Tijekom bogate karijere razvio je široku znanstvenu i stručnu djelatnost. Napisao je sam i sa suradnicima preko 150 izvornih znanstvenih radova s šireg područja voćarske znanosti, od kojih je 27 radova objavljeno u vodećim međunarodnim časopisima.

Mnogi će domaći znanstvenici ustvrditi da je profesor Miljković u svoje vrijeme bio najplodniji voćarski znanstvenik u Hrvatskoj, vrlo dobro poznat i cijenjen doma i u svijetu. Poznavanje više stranih jezika prof. Miljkoviću omogućilo sustavno praćenje znanstvene i stručne literature i da sudjeluje u diskusijama na međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima.

Njegov je znanstveni opus bogat i obuhvatan. Znanstveni radovi prof. Miljkovića imaju osim teoretskog i veliko značenje za našu voćarsku praksu, jer su usmjereni na aktualne probleme unapređenja našeg voćarstva.

Osim brojnih znanstvenih, stručnih radova, stručno popularnih radova, studija i velikog broja projekata za podizanje i održavanje novih voćnjaka, zatim projekata za izgradnju pratećih objekata za čuvanje voća, dozrijevanje itd. napisao je sam i u koautorstvu 23 knjige. Sam je autor knjiga: „Praktično voćarstvo“ Zagreb, 1979., „Suvremeno voćarstvo“ Zagreb, 1991., „Opće voćarstvo“ Zagreb 2003., „Trešnja“ Zagreb 2011., „Podloge za jabuku“ Osijek 2012., „Uzgojni oblici“ Osijek 2012., „Berba i čuvanje jabuka“ Osijek 2012., „Intenzivni uzgoj jabuka“ Osijek, 2012., „Povijest hrvatskog voćarstva“ Zagreb, 2017., „Lijeska“ Zagreb 2018., „Tršlja (Pistacia vera L.)“ Zagreb 2019., „Jabuka“ Zagreb 2021.“.

Profesor Miljković je dobitnik brojnih međunarodnih i domaćih priznanja i nagrada, a iz njegovih su zapisa mnogi današnji voćari crpili znanja.

Stoga će brojni reći da je bio hodajuća enciklopedija voćarske znanosti i struke.

Članak preuzet sa: https://www.agroklub.com/poljoprivredne-vijesti/preminuo-doajen-hrvatskog-vocarstva-profdrsc-ivo-miljkovic/91072/