STUDENT: MARIN PLEŠKO

MENTOR: PROF.DR.SC. ADRIJANA FILIPOVIĆ 

NASLOV ZAVRŠNOG RADA(2021): DJELOVANJE BIOSTIMULATORA NA RAST SOJE

STUDENT: MARIN PLEŠKO

 

MENTOR: PROF.DR.SC. ADRIJANA FILIPOVIĆ 

 

NASLOV ZAVRŠNOG RADA(2021): DJELOVANJE BIOSTIMULATORA NA RAST SOJE (Glycinemax)

 

U radu „Djelovanje biostimulatora na rast soje“ počinje se sa objašnjavanjem razloga zbog čega se počinju koristiti nove metode uzgoja biljaka kao što su biostimulatori. Fokus se prenosi na poseban tip biostimulatora, a to su biljni hormoni.

Zbog velike brojnosti biljnih hormona i još nedovoljne istraženosti nekih, objašnjuju se najbitniji i najtestiraniji biljni hormoni. Slijedi povijest istraživanja biljnih hormona te pojašnjenje na koji način su oni extraktirani iz biljnog materijala suvremenim metodama. Nakon toga u radu su prikazani podaci za moderan uzgoj soje te statistički podaci o vrijednosti te leguminoze za BiH i svijeta. Iz razloga da bi se bolje prikazala njena važnost ujedno su prikazani njeni nutricionistički podaci.

Navode se prijašnji pokusi i njihova saznanja u djelovanju biostimulatora na rast soje da bi se lakše moglo slijediti sam tretman te lakše vršit usporedbu sa drugim tretmanima.Pokus je sproveden u laboratorijju Agronomsko-prehrambeno tehnološkog fakulteta u Mostaru u trajanju od 01.06 do 09.06.2021. U pokusu smo tretirali sjemenke dvije vrste soje (Tena i Lucija) otopinama GA i CaNO3 te ih usporedili s kontrolom.

U kontroliranom i sterilnom okruženju pratili smo masu, dužinu klijanaca, dužinu korijena te snagu klijavosti sjemenki obje vrste u odnosu jedna na drugu i kontrole. Pokus je dokazao unaprjeđenje rasta dužine klijanaca u obje vrste koje su bile tretirane GA dok je kod sjemenki obje vrste koje su bile tretirane CaNO3 većinski izostao. Pokus je ujedno pokazao izostanak razvoja mase klijanca u odnosu na kontrolu ali je samim time ukazana komplexnost utjecaja biljnih hormona na rast klijanaca kao što je predhodno bilo navedeno u poglavlju „2. Extraktiranje biljnih hormona“.

KLJUČNE RIJEČI: biostimulatori, GA, soja

SAŽETAK :U radu „Djelovanje biostimulatora na rast soje“ počinje se sa objašnjavanjem razloga zbog čega se počinju koristiti nove metode uzgoja biljaka kao što su biostimulatori. Fokus se prenosi na poseban tip biostimulatora, a to su biljni hormoni.

Zbog velike brojnosti biljnih hormona i još nedovoljne istraženosti nekih, objašnjuju se najbitniji i najtestiraniji biljni hormoni. Slijedi povijest istraživanja biljnih hormona te pojašnjenje na koji način su oni extraktirani iz biljnog materijala suvremenim metodama. Nakon toga u radu su prikazani podaci za moderan uzgoj soje te statistički podaci o vrijednosti te leguminoze za BiH i svijeta. Iz razloga da bi se bolje prikazala njena važnost ujedno su prikazani njeni nutricionistički podaci.

Navode se prijašnji pokusi i njihova saznanja u djelovanju biostimulatora na rast soje da bi se lakše moglo slijediti sam tretman te lakše vršit usporedbu sa drugim tretmanima.Pokus je sproveden u laboratorijju Agronomsko-prehrambeno tehnološkog fakulteta u Mostaru u trajanju od 01.06 do 09.06.2021. U pokusu smo tretirali sjemenke dvije vrste soje (Tena i Lucija) otopinama GA i CaNO3 te ih usporedili s kontrolom.

U kontroliranom i sterilnom okruženju pratili smo masu, dužinu klijanaca, dužinu korijena te snagu klijavosti sjemenki obje vrste u odnosu jedna na drugu i kontrole. Pokus je dokazao unaprjeđenje rasta dužine klijanaca u obje vrste koje su bile tretirane GA dok je kod sjemenki obje vrste koje su bile tretirane CaNO3 većinski izostao. Pokus je ujedno pokazao izostanak razvoja mase klijanca u odnosu na kontrolu ali je samim time ukazana komplexnost utjecaja biljnih hormona na rast klijanaca kao što je predhodno bilo navedeno u poglavlju „2. Extraktiranje biljnih hormona“.

KLJUČNE RIJEČI: biostimulatori, GA, soja

Kontakti

Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru
Biskupa Čule bb 88000 Mostar BiH
Tel.: +387 (0) 36 337 102,
Fax.: +387 (0) 36 337 105,
Studentska služba: +387 (0) 36 337 100,
Email: aptf@sum.ba, referada@aptf.sum.ba

Računi fakulteta

Žiro račun (KM):  
3381302271314953
UNICREDIT BANK d.d. MOSTAR

Devizni račun: 
SWIFT UNCR BA 22; 
IBAN: BA 393381304831854411;

ID: 4227088130064

Žiro račun Studenskog zbora (KM):  
3381302231566875

Idi na vrh