STUDENT: MATEA JURINA

MENTOR: PROF. DR. SC. ZDRAVKO MATOTAN

NASLOV ZAVRŠNOG RADA: MOGUĆNOSTI RAZVOJA KOMERCIJALNE PROIZVODNJE HRENA NA PODRUČJU USKOPLJA

SAŽETAK: Iako na začelju povrćarske proizvodnje u Bosni i Hercegovini, po ekonomskom značenju i zasađenim površinama, hren je biljka s velikim potencijalom. Razvoj proizvodnje hrena omogućuju pedoklimatski uvjeti određenih dijelova Središnje Bosne. Hren je višegodišnja biljka i uzgaja se zbog zadebljalog podanka (rizoma), a jednogodišnji izboji podanka koriste se za reprodukciju (razmnožavanje).

Cilj rada je izvršiti valorizaciju agroekoloških čimbenika područja Uskoplja s aspekta pogodnosti razvoja proizvodnje hrena te razraditi suvremenu tehnologiju uzgoja koja će omogućiti ekonomsku opravdanost njegove proizvodnje i eventualno pokretanje njegove primarne prerade.

Hren se sadi rano u proljeće, sadnja je moguća i u jesen, ali ne previše kasno. Najprikladnija je umjerena vlaga tla i visoka vlaga zraka. Hren može podnijeti kraća sušna razdoblja. Pogodna su srednje teška tla, pjeskovite ilovače ili ilovaste pjeskulje dobre strukture s 3 – 5% humusa. Hren najintenzivnije raste pri blagim temperaturama 17 – 20°C.

Klima treba biti umjereno kontinentalna. Klima u Gornjem Vakufu – Uskoplju je umjereno kontinentalna s vlažnim periodima, koji omogućuju uzgoj hrena, te je povoljan geografski položaj Gornjeg Vakufa – Uskoplja. Za uzgoj hrena, također je neophodna primjena suvremenih tehnologija, čime se povećava kvaliteta hrena, što dovodi do povećanog prinosa. Također su potrebne komore sa kontroliranom atmosferom u kojima bi se hren čuvao i transportirao. U Gornjem Vakufu – Uskoplju postoji mogućnost uzgoja hrena, kao i za drugo povrće, razrađena je suvremena tehnologija, no međutim još nije počeo uzgoj hrena.

KLJUČNE RIJEČI: hren, Gornji Vakuf – Uskoplje, morfološka svojstva, tehnologija proizvodnje.