STUDENT: ANTONIJA LEDUŠIĆ

MENTOR: DOC. DR. SC. ADRIJANA FILIPOVIĆ

NASLOV ZAVRŠNOG RADA: UTJECAJ PLODOREDA I GNOJIDBE NA RAST I RAZVOJ KORJENASTOG POVRĆA

SAŽETAK: Gnojidba tla je zahvat ili skup zahvata kojima se tlo obogaćuje hranjivima njihovim dodavanjem u obliku gnojiva. Svrha je gnojidbe nadoknada iznošenja hranjiva, ali i podizanje razine opskrbljenosti tla hranjivima. Jedini put održavanja ravnoteže između iznošenja-gubitaka i unošenja- dobitaka je gnojidba. Prema sastavu gnojiva se dijele na: organska, mineralna, organo-mineralna i bakterijska. Organska gnojiva su gnojiva tradicionalne poljoprivrede, nazivaju se još i domaća, u njima prevladava organska tvar, a stvaraju se na samom gospodarstvu ili u ljudskim naseljima.Mineralna zovemo još tvornička ili komercijalna, a naziv mineralna gnojiva odnosi se na teoriju o mineralnoj ishrani bilja, a ne na sastav jer ona uključuju ureu, koja je organski spoj. Organo-mineralna su kombinacija domaćih i mineralnih gnojiva, a zovu se tvornička jer se proizvode u tvornicama.  Plodored predstavlja smjenu kultura, kao što sama riječ govori, plodored „red“ uzgoja „plodina“. Pod pojmom plodored mislimo na smišljeni sustav korištenja poljoprivrednih površina, tako da se prostorno i vremenski, prema smišljenom i ustaljenom redoslijedu, izmjenjuju kulture različitih značajki. U korjenasto povrće ubrajamo peršin, celer, pastrnjak, mrkva, rotkvica, cikla, crni korijen, repa, crna repa, karabica i hren.  Korjenasto povrće najbolje uspijeva na drugom mjestu u plodoredu i najbolje uspijeva nakon kultura koje su bile obilno gnojene stajskim gnojivom. Korjenasto povrće voli rahlu zemlju kako bi korijeni bili lijepi i ravni.  Predsjetvena priprema tla mora biti izuzetno kvalitetno obavljena da omogući kvalitetnu sjetvu i brzo nicanje. Dio umjetnih gnojiva unosi se u osnovnoj i predsjetvenoj pripremi tla, a ostatak u vidu prihranjivanja. Količina gnojiva ovisi o kemijskoj analizi i teksturi tla. Alelopatija je biokemijska interakcija među biljkama posredovana kemijskim spojevima, najčešće sekundarnim metabolitima koje izlučuju pojedine biljke. Takve kemikalije, nazvane alelokemikalije, omogućavaju utjecaj biljke na rast i razvoj drugih biljaka, bilo u pozitivnom ili negativnom smislu.Uglavnom se ne kombiniraju vrste iz iste porodice, jer biljke iz iste porodice trebaju ista hranjiva i uglavnom ih napadaju isti štetnici i bolesti.  Mrkva, peršin, pastrnjak i celer imaju izražene zahtjeve za svim hranjivima, ali optimalan odnos N:P2O5:K2O:CaO:MgO, dobar je čimbenik prinosa, a posebno kvalitete. Usvajanje fosfora od strane biljke veće je u najranijim fazama rasta i razvoja, i u vrijeme stvaranja generativnih organa. Pristupačnost fosfora ovisi o pH reakciji u tlu, vlazi i temperaturi tla. Kalij u tlo dospijeva i putem oborina. Tla u prosjeku sadrže 1,5-2% ukupnog kalija, odnosno 45.000-60.000 kg K2O/ha (u sloju 0-20cm). Biljke kalij usvajaju u obliku K+ iz tla putem korijena i kontaktnom zamjenom. Kalij je jedini jednovalentni kation koji je nužan za biljke. Bor je za razliku od svih drugih mikroelemenata elektronegativan semimetal. U tlu i biljkama pojavljuje se u tri oblika i to kao H3BO3, H2BO3 - ili HBO3 2- . U tlu potječe iz primarnih minerala kao što su datolit i turmalin ili sekundarnih boracit, kolemonit itd. Zna se da bor ima ulogu u sintezi nukleinskih kiselina, odgovorima na regulatore rasta i funkcioniranju membrana. Usvajanje bora od strane biljaka nije potpuno poznato, pa čak ima i dilema o prirodi samoga procesa (aktivno ili pasivno usvajanje). Naime, bor ulazi s vodom u slobodan prostor korijena i nagomilava se uz stanične stjenke. Korjenasto povrće najčešće se uzgaja nakon kultura koje su obilno gnojene zrelim stajskim gnojem. Za uspješan uzgoj važno je dobro obaviti agrotehničke mjere koje će osigurati pravilan rast i razvoj korjenastog povrća. Kod uzgoja mrkve nakon jesenskog oranja na osrednje plodnim tlima pognoji se s oko 600kg /ha NPK mineralnih gnojiva formulacije7:20:30. prije predsjetvene pripreme  tlo se pognoji s još 200kg /ha NPK  7:20:30. Prilikom međuredne kultivacije usjev se još prihrani s 200kg/ha KAN-a. Gnojidba zrelim stajskim gnojem u jesenskoj osnovnoj obradi tla je poželjna jer se tako uz osnovna hranjiva osigurava i povoljna struktura tla. Međutim ne smije se gnojiti nezrelim stajskim gnojem zbog nerazgrađene organske tvari (slama) koja doprinosi nepravilnom rastu (grananju) zadebljalog korijena.  Kod uzgoja peršina na osrednje plodnim tlima pred tanjuranje ujesen pognoji se s oko 500kg NPK 7:20:30,  u proljeće pred predsjetvenu pripremu tla s još 300kg/ha NPK 15:15:15. Peršin ne podnosi gnojidbu svježim stajskim gnojem pa se treba sijati iza kultura pri čijem uzgoju se koristio stajski gnoj. Za celer na osrednje plodnim tlima potrebno je pognojiti s oko 750 kg NPK 7:20:30 i 200 kg/ha UREE. Uz osnovnu gnojidbu neophodna je i jedna prihrana sa 150 kg KAN-a po hektaru kada se presađene biljke dobro ukorijene. Mineralna gnojidba se vrši na osnovu analize tla, Ako je tlo namijenjeno uzgoju celera siromašno humusom preporučuje se gnojidba stajskim gnojem. Za uzgoj pastrnjaka na tlima prosječne opskrbljenosti potrebno je pognojiti s 500kg NPK 7:20:30.  Istim se gnojivom pognoji u proljeće u količini 250kg/ha. Prihrana se obavlja s 250 kg KAN-a po hektaru. Cikla se obavezno uzgaja iza kultura koje su gnojene stajskim gnojem . Na tlima prosječne opskrbljenosti gnoji se s oko 750 kg/ha NPK mineralnih gnojiva sastava 7:20:30, te se prilikom kultivacije prihranjuje s oko 200 kg KAN-a po hektaru.  Dobri rezultati dobiju se i gnojidbom stajnjakom (40 t/h).Količina hranjiva potrebna kulturama prvenstveno ovisi o kemijskoj analizi, te teksturi tla. Potrebno je i uzeti u obzir zahtjeve biljaka za optimalnim pH uvjetima u kojima određene kulture uspijevaju, što za ciklu, celer i pastrnjak najviše odgovaraju intervali od pH 6,5 -7,5, a za mrkvu i peršin pH 5,5 - 6,5.  Mrkva, cikla, peršin, celer imaju vrlo slične zahtjeve prema tlu, a potrebno je da tla budu lagana, dobro strukturirana i povoljnih vodozračnih odnosa. Nepovoljno tlo za uzgoj pastrnjaka je glinovito tlo jer se korijenje deformira i teško se vade. Na tlima blago alkalne reakcije već u osnovnoj gnojidbi ili u prihrani neophodno je dodati  gnojiva koja sadrže elemente bor. Većina biljaka za svoj dobar rast i razvoj traži plodna tla, povoljne strukture i teksture te odgovarajuće pH reakcije (pH tla, neutralne do slabo kisele pH 5,5 do 7,5). Sve vrijednosti iznad i ispod navedenog pH negativno utječu ne samo na razvoj biljaka, već i na plodnost tla i slabije djelovanje primljenih gnojiva uslijed gnojidbe.

KLJUČNE RIJEČI: plodored, gnojivo, stajski gnoj,cikla, mrkva, peršin, pH reakcije