TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA
DIPLOMSKI RAD
Agronomski i prehrambeno-tehnološkifakultet
Sveučilišta u Mostaru
BiskupaČule bb, 88 000 Mostar, BiH
Znanstvenopodručje:Biotehničke znanosti
Znanstvenopolje:Nutricionizam
Nastavnipredmet:Dijetoterapija
Temarada:je prihvaćenana 62. sjedniciZnanstveno –nastavnog vijećaodržanoj 30. 03. 2021. godine
Mentor/ica:dr.sc. Ines Banjari, izv. prof.
Pomoć pri izradi: Nevena Ćorić, mag. Ing.
Znanje o jodu i njegovom utjecaju na organizam
Monika Pavlović, 476/DS
Sažetak:
Jod je mikronutrijent koji je neophodan za normalan rad štitne žlijezde i izgradnju hormona štitnjače. Poremećaji funkcije i bolesti štitnjače su u porastu i to s većom pojavnošću u žena, i s većim rizikom za obolijevanje sa starosnom dobi. Etiologija bolesti štitnjače vrlo je kompleksna te nema ni jasnih smjernica u pogledu prehrane za oboljele. Ipak, oboljele je neohodno educirati o izvorima joda i goitrogena u hrani kako bi se izbjeglo posezanje za alternativnim i često neprovjerenim informacijama, koje mogu imati i fatalne posljedice. Zadatak ovog rada bio je ispitati znanje o izvorima joda u prehrani među osobama s poremećajem funkcije štitnjače. Provedeno je opažajno istraživanje putem anonimnog upitnika u kojem je sudjelovalo ukupno 53 ispitanika, od kojih njih 47 ima dijagnosticiranu bolest štitnjače (sve žene). Hipotireozu ima 58,5 % ispitnika a 11,3 % ima hipertireozu. S obzirom na stanje uhranjenosti, pretilih je 9,4 %, s povećanom tjelesnom masom 26,4 % a pothranjenih je 5,7 %. S druge strane, u prethodna tri mjeseca 27,7 % ispitanika je smršavilo a 21,3 % se udebljalo. Ispitanici uz bolest štitnjače imaju dijagnozu još neke autoimune bolesti (34,0 %), a slijede kardiovaskularne bolesti, uključujući hipertenziju i dislipidemije (27,7 %). Analizom semikvantitativng upitnika o učestalosti konzumacije hrane koja je bogat izvor joda i goitrogena utvrđeno je da ispitanici konzumiraju puno ribe (2,36 ± 5,69 porcija/dan), a jednako tako koriste sol koja je prirodno bogata jodom (morska sol, 48,9 %), odnosno obogaćenu jodom (kamena sol 38,3 %) i to u značajnim količinama (21,3 % koristi više od 5 grama soli na dan). Međutim, ispitanici nemaju dovoljno znanja o spojevima koji ometaju apsorpciju joda što je vidljivo iz visokog dnevnog unosa biljne hrane koja je bogata goitrogenima (5,09 ± 7,69 porcija/dan).
Ključneriječi: jod; bolesti štitnjače; sol; goitrogeni; semikvantitativni upitnik o učestalosti konzumacije joda i goitrogena
Rad sadrži: 32 stranica
15 slika
3 tablica
1 prilog
34 literaturnih referenci
Jezikizvornika: hrvatski
SastavPovjerenstvazaobranu:
Datum obrane:22. listopad 2021.
Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru
Biskupa Čule bb 88000 Mostar BiH
Tel.: +387 (0) 36 337 102,
Fax.: +387 (0) 36 337 105,
Studentska služba: +387 (0) 36 337 100,
Email: aptf@sum.ba, referada@aptf.sum.ba
Žiro račun (KM):
3381302271314953
UNICREDIT BANK d.d. MOSTAR
Devizni račun:
SWIFT UNCR BA 22;
IBAN: BA 393381304831854411;
ID: 4227088130064
Žiro račun Studenskog zbora (KM):
3381302231566875