STUDENT: DOMAGOJ VUJNOVIĆ

MENTOR: PROF. DR. SC. ZLATKO ČMELIK

NASLOV ZAVRŠNOG RADA: MASLINARSTVO U HERCEGOVINI

SAŽETAK: Maslina (Olea europea L.) je dugovječna zimzelena submediteranska vrsta. Podvrste masline su Olea europea sativa L. (kultivirana maslina) i Olea oleaster Hoffmanns & Link (divlja maslina ili mastrinka). Još od davnina, maslina je čovjeku davala plod za jelo, ulje za lijek, začin i svjetlo. Drvo masline se koristilo za ogrjev, a mladice s lišćem za hranu stoci. Bila je vjerni pratitelj čovjeka na istočnim obalama Jadranskog mora, o čemu svjedoči grčki putopisac Strabon iz I. stoljeća prije Krista. Stablo masline je bilo rasprostranjeno diljem Mediterana i utkano je u mitologiju i povijest mnogih zemalja. tako da su maslinu poznavali drevni Iliri, Rimljani iz čijeg doba se na tom području, u cijeloj Dalmaciji nalaze brojna svjedočanstva o preradi ploda masline u ulje. Rimljani su donijeli maslinu i na područje koje danas geografski pripada južnoj Hercegovini, a koje je u vrijeme Rimskog carstva pripadalo Dalmaciji. U doba Otomanskog Carstva, točnije 1839. godine, Ali-paša Rizvanbegović, potaknut primjerom Sulejman-bega Kapetanovića iz Vitine, koji je imao 800 maslina u masliniku, je prvi podigao nasad maslina u okolini grada Stoca, naručivši sadnice maslina od austrijskog namjesnika u Dalmaciji, grofa Lilienberga. Danas mjesto u Hercegovini nosi ime Masline, što ukazuje na njezinu prošlost na ovim prostorima. Za ovim su se primjerom poveli i drugi u Hercegovini, ali vremenom ova je kultura zanemarena. Međutim, posljednjih godina, podignuti su i podižu se novi maslinici na ovom klimatski, graničnom području uzgoja masline.

KLJUČNE RIJEČI: Olea europea sativa L., povijest masline, ulje, plod masline, klima.

• Pret
• Sljedeće