U Auli Magni Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku je 13. listopada 2016.godine održan  IX. međunarodni znanstveno-stručni skup „Hranom do zdravlja“ u organizaciji Prehrambeno- tehnološkoga fakulteta  Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Farmaceutskog i Tehnološkoga Univerziteta u Tuzli u suradnji s Farmaceutskom i Liječničkom komorom Tuzlanskog kantona (BiH), HIST-a (University of Trondheim, Norveška), Europskog udruženja higijenskog inženjerstva i dizajna (European Hygienic Engineering & Design Group), Udruge narodnog zdravlja „Andrija Štampar“,  te Hrvatske agencije za hranu. 

Naše studentice prehrambenoga inženjerstva, Marija Pehar  i Katarina Marušić, pod mentorstvom prof. dr. sc. Daniele Čačić- Kenjerić sudjelovale su na spomenutom  skupu s radom „Unos skrivene soli i šećera studentske populacije Sveučilišta u Mostaru“. Cilj rada bio je utvrditi prehrambene navike studenata Sveučilišta u Mostaru s naglaskom na preferenciju prema slatkim i slanim okusima. Istraživanje za potrebe rada je financirao Studentski zbor Sveučilišta u Mostaru. Provedeno je u ožujku ove godine putem jednokratnog anonimnog upitnika na uzorku od 146 studenata. Rezultati su pokazali da većina studenata konzumira umjereno slanu hranu. Iako  je preporučeni dnevni unos soli od strane Svjetske znanstvene organizacije 6 g, u razvijenim zemljama taj unos seže i do 12 g dnevno. Većina soli unosi se  konzumacijom gotovih i polugotovih jela (tzv. skrivena sol). Najčešća kombinacija uz slanu hranu su zaslađeni napitci koji sadrže velik udio šećera (tzv. skriveni šećeri). Prekomjeran unos jedan je od čimbenika kroničnih nezaraznih bolesti. Istraživanje naših studentica je pokazalo da je najčešće korišteni zaslađivač bijeli šećer, te je uočena učestalija konzumacija čaja bez šećera u odnosu na  kavu bez šećera.

Skup je okupio  brojne stručnjake iz područja prehrambene tehnologije, farmacije i  medicine, a kroz razna predavanja nastojalo se ukazati na važnost pravilne prehrane u prevenciji brojnih bolesti današnjice. Preporuke su se odnosile na konzumiranje funkcionalne hrane, a svjetski trend je konzumiranje hrane iz okruženja što jamči manju tretiranost u transportu.